IZLAZNI INTERVJU

ili

Kako iz situacije u kojoj gubimo izvući maksimalnu korist?

Odlazak zaposlenika često je finalni izraz nezadovoljstava poslom i/ili kompanijom i svaka kompanija kojoj je stalo do njenih zaposlenika treba znati sve o tome što dovodi do odlazaka. Treba iskoristiti sve alate koji joj stoje na raspolaganju da otkrije stvarne uzroke i učiniti potrebne napore da ih popravi. Zaposlenici koji odlaze u pravilu su izvrsni izvori informacija, samo im je potrebno pristupiti na ispravan način i motivirati ih za suradnju.

Bez izlaznog intervjua uprava jedne banke ne bi dugo vremena saznala da je njen voditelj poslovnice rukovoditelj koji zlostavlja svoje podređene. Jedna od bankarskih službenica se tijekom izlaznog intervjua požalila na njega te iznijela čitav niz dokaza o neetičnom, ali i kažnjivom ponašanju.

Bez izlaznog intervjua bi IT tvrtka ostala bez čitavog koda za aplikaciju koju su razvijali skoro godinu dana. Naime, programer koji je napuštao tvrtku sa sobom je pokušao odnijeti rezultate dugotrajnog rada čitavog tima u  konkurentsku tvrtku i u tome bi uspio da tijekom sigurnosnog dijela izlaznog intervjua stručnjak za korporativnu sigurnost nije uočio indikatore laganja i sumnjivog ponašanja.

Izlazni intervju jedan je od alata koji može pomoći u prikupljanju relevantnih poslovnih, organizacijskih, ali i sigurnosnih informacija. Ipak, praktična iskustva govore da se on provodi relativno rijetko, a i kada se provodi to bude šablonski, površno, fragmentarno i bez primjene odgovarajućih intervjuerskih taktika pa je realno za očekivati da izostaju i konkretni rezultati.

Kako bi se tijekom izlaznog intervjua prikupile relevantne informacije potrebno je primijeniti određenu strukturu, načela i taktičke pristupe istražnog intervjuiranja te ih prilagoditi komunikacijskom kontekstu izlaznog intervjua. Jednako tako je važna prilagodba specifičnostima radnog mjesta i poslovnih procesa koje obavlja zaposlenik na odlasku.

Sigurnosna komponenta izlaznog intervjua

 Koliko je važno provesti kvalitetan selekcijski postupak i odabrati najboljeg zaposlenika, toliko je važno znati zaštititi vrijednosti kompanije prilikom njegovog odlaska. Stoga, u vrijeme češće promjene radnih mjesta i poslodavaca (The Great Resignation, poznat i kao The Big Quit), osobito u brzorastućoj IT industriji sve značajniju ulogu ima sigurnosna izlazna strategija.

Zaposlenici sa sobom donose nove vrijednosti u kompaniju, stvaraju ih u kompaniji, ali i svojim odlaskom odnose važne informacije o proizvodima, uslugama, klijentima, intelektualnom vlasništvu ili specifičnim poslovnim procesima pa time predstavljaju i određene sigurnosne rizike za kompaniju. Unutar sigurnosne strategije izlaska značajno mjesto pripada izlaznom intervjuu. Osim informacija značajnih za unaprjeđenje poslovnih procesa i upravljanja ljudskim potencijalima tijekom izlaznog intervjua imamo priliku prikupiti i važne sigurnosno relevantne informacije.

Drugim riječima za provođenje intervjua neće biti dovoljne prosječne socijalno-komunikacijske vještine već je potrebno primijeniti specifične taktike intervjuiranja, osobito sigurnosnog intervjuiranja. Između ostalih taktika treba istaknuti metodiku pripreme za intervju, osobito određivanju sigurnosno relevantnih tematskih cjelina, taktike motiviranja intervjuiranog, metode za detekciju laganja, produktivne vrste pitanja i način njihovog korištenja tijekom intervjua i mnoge druge.

Izlazni intervju ne daje rezultate zbog dva glavna razloga:

prvo, kvalitete prikupljenih informacija

i drugo, neprimjene najboljih praksi u njegovom provođenju.

Span i Groysberg (Harvard Business Review, 2016)

O načinu vođenja izlaznog intervjua ovisiti će koliko ćemo informacija prikupiti i kakve će one biti kvalitete, što će izravno utjecati i na kvalitetu procjene rizičnosti zaposlenika na odlasku za interese kompanije, ali i na mogućnosti reduciranja rizika koji su povezani s njima.