
Prvo pitanje koje se nameće jest: “Što je to u ovom intervjuiranju specijalno i po čemu se ono razlikuje od drugih oblika intervjuiranja?“
Intervju kao istraživačku metodu i kao alat za prikupljanje informacija od osoba koriste brojne znanstvene discipline i struke (medicina, psihologija, psihijatrija, novinarstvo, sociologija itd.). Svaka ga prilagođava svojem metodološkom sustavu i svrsi korištenja zbog čega u njega ugrađuju svoje specifične elemente.
Kriminalistika primjerice, intervju koristi kao metodu za prikupljanje informacija relevantnih za otkrivanje, razjašnjavanje i dokazivanje kažnjivih radnji. Zato govorimo o kriminalističkom ili istražnom intervjuu.
U tu svrhu ona gotovo svakodnevno u njega ugrađuje vlastite spoznaje dobivene novim znanstvenim istraživanjima i aktualnom kriminalističkom i istražnom praksom. Upravo te spoznaje koje su kriminalisti i drugi istražitelji sakupljali desetljećima, pa i stoljećima, predstavljaju tajne sastojke koje suvremenim istražiteljima omogućavaju učinkovito prikupljanje informacija od osoba. Te spoznaje uključuju prije svega specijalistička istražna znanja i vještine koje su preduvjet za učinkovito provođenje intervjua.
Specifičnost istražnog intervjua je također i dominantna usmjerenost na rekonstrukciju događaja u prošlosti koja gotovo uvijek treba biti vrlo minuciozna.
S druge strane sigurnosni intervju usmjeren je na prikupljanje sigurnosno relevantnih informacija koje imaju cilj prevenciju štetnih događaja i anticipiranje potencijalnih sigurnosnih rizika. Sigurnosni intervju nam omogućava da, primjerice u selekcijskom postupku, otkrijemo kod pojedinih kandidata opasnost od odavanja poslovnih informacija, sklonost rizičnom ponašanju ili neke strogo osobne rizike.
Sigurnosni intervju spada među glavne alate stručnjaka za javnu i privatnu sigurnost, osobito u procesu izrade sigurnosne procjene za pojedina radna mjesta, zaposlenike ili poslovne procese.
U skupinu specijalnih intervjua svakako možemo ubrojiti i izlazni intervju. Posebnost ciljeva koje njime postižemo i jedinstveni spoj komunikacijskih tehnika zahtijevaju od intervjuera stjecanje posebnih vještina. U jednom dijelu on je učinkoviti alat za prikupljanje vrijednih poslovnih informacija koje mogu unaprijediti poslovanje kompanije, a u drugom dijelu se pretvara u sigurnosni intervju koji treba pomoći kompaniji da zaštiti svoje osjetljive poslovne informacije, intelektualno vlasništvo ili imovinu.
Jedna od značajnih specijalnosti metodologije intervjuiranja je mogućnost njenog korištenja za potrebe detekcije laganja. Upravo su upute koje dajemo, taktike za odvraćanje od laganja, pitanja koja postavljamo i drugi komunikacijske tehnike koje koristimo tijekom intervjua glavni alati pomoću kojih kod lažljivaca induciramo indikatore laganja.